Odgovor
Kažem i uz Božiju pomoć: Postoje uslovi za dozvolu brisanja preko čarapa: Prvo: uslovi za brisanje preko obuće. Drugo: da budu od kože ili debeli ako nisu od kože ili debeli: a obuća je ona koja ima kožu na donjoj strani: kao đon za stopalo prema očiglednom mišljenju. Debela obuća je ona koja ima kožu na gornjoj i donjoj strani, a ovaj uslov; jer se obuća ili debela može nositi, a dozvola je zbog toga postala: kao obuća. Granica debljine ako nisu od kože ili debeli: 1. Da ne budu tanki i prozirni tako da se vidi šta je ispod njih za posmatrača i da ne zaklanjaju ono što je iza njih. 2. Da voda ne prolazi kroz njih. 3. Da se drže na listu noge bez vezivanja, a za dozvolu brisanja preko čarapa se oslanjamo na prethodne uslove: na hadise o dozvoli brisanja preko obuće, zajedno sa hadisom Mugire ibn Šu'be : "Zaista je Poslanik Allah obavio abdest i obrisao preko čarapa i obuće", u Sahihu Ibn Huzejme 1: 99, i Sahihu Ibn Hibana 4: 167, i Džami' at-Tirmidhi 1: 167, i potvrđeno, i Sunen Abu Davuda 1: 41, i Sunen an-Nasai al-Kubra 1: 92, i Sunen Ibn Madže 1: 185. Međutim, ne može se primeniti opšte brisanje preko čarapa oslanjajući se na ovaj hadis. Rekao je učenjak Muhadith Banuri u Ma'arif as-Sunen 1: 350-351: "Ukratko, nisu primenili opšti hadis, već su kao da su radili na razjašnjenju osnova u obući, pa su uključili ono što smo spomenuli, i u svakom slučaju, ako je hadis o čarapama ispravan, ne može se primeniti u svom opštem značenju koje obuhvata debele i tanke; zbog suprotstavljanja očitom Kur'anu, da, radili su na delu njega, bilo da se drže njega ili da razjašnjavaju obuću koja se pominje u mutawatiru, ... Takođe, hadis se prenosi od Mugire na oko šezdeset načina, i nije spomenuta reč hadisa osim na ovom putu, pa kako se može imati poverenje u to, a zatim, rad nekih od onih koji su popustili u brisanju preko tankih čarapa nema oslonca u šerijatu na koji se može osloniti, ako je to sa ovim hadisom, već ste saznali šta u njemu ima i šta su rekli imami, a ako je to prema rečima pravnika, oni su postavili uslov ili za kožu ili za obuću, ili barem debljinu, a Allah zna najbolje." Rekao je učenjak doktor Nuruddin Itr u I'lam al-Anam Šerh Bulugh al-Maram 1: 187-188: "Neki od učenjaka su se oslonili na ovaj hadis i dozvolili brisanje preko čarapa bez obzira na njihov status, a kada pažljivo razmotrite hadis, naći ćete da opisuje stvarni događaj, ne objašnjava nam detalje o tome kakva je ta čarapa koju je Poslanik, s.a.v.s., obrisao, kakva je njena debljina? I čvrstoća? Možda je bila iznad obuće ili je imala đon, ili možda nije, a poznato je u osnovama fiqh da se oslanjanje na stvarne događaje mora poznavati u vezi sa njihovim okolnostima i kontekstom. Tako da je istina da se ne može oslanjati na ovaj hadis za ono što su oni tvrdili, i da je to propust s njihove strane i popustljivost prema šerijatu, i pokazalo se da je brisanje preko obuće potvrđeno kroz mutawatir sunnet i konsenzus o njegovoj dozvoli ... i da se ne može oslanjati ... na dozvolu brisanja preko čarapa bez ograničenja. Maliki i Šafije su zabranili brisanje preko čarapa uzimajući u obzir očigledno značenje ajeta o abdestu, što je i stav imama Abu Hanife, a nisu se oslonili na hadis Mugire, radijallahu anhu, o brisanju preko čarapa, i njihovo opravdanje u tome je jasno. Međutim, smatramo da je moguće primeniti hadis ako ga vratimo na osnovu u pitanju - a to je brisanje preko obuće - ako čarapa ispunjava osobine obuće, dozvoljavamo brisanje preko nje, inače nije dozvoljeno, i ovo je stav imama Ahmeda i njegovih učenika Abu Hanife, Abu Jusufa i Muhammeda, i to je fatva u mezhebu hanefija, i mi kažemo: dozvoljeno je brisanje preko čarapa ako su u ovom svojstvu: da budu debele: tj. čvrste, i da se može nastaviti hodati u njima.... Takođe postoji uslov koji je dogovoren, a to je da se čarapa drži na nozi sama od sebe bez vezivanja, i prema tome, što ispunjava te uslove od čarapa, može se brisati preko njih, a što ne ispunjava, ne može se brisati preko njih prema saglasnosti muftija." Poglej: Red al-Muhtar 1: 179, i Ijaž 7/B, i Tabiin 1: 52, i Nihajet al-Merad str. 389, i Hedija al-Alaiya str. 39, i Bada'i as-Sanai 1: 10, a Allah zna najbolje.